Make your own free website on Tripod.com
interface dio1.jpg (18077 bytes) interface_dio2.jpg (25841 bytes)

strana: 1 2 3

    Sjeveroistocni cosak Bosne odavno se zove Semberija.  Hamdija Kresevljakovic je smatrao da je naziv Semberija u vezi sa rodom osmanske vojske koji se, kako navodi zvao zemberi (strijelci).  Rijec zemberek je perzijskog porijekla i znaci: opruga, spirala.  Prema Abdulahu Skaljicu, to je neka vrsta puske ili topa sa zemberekom. Prema tome naziv Semberija mogao je postati samo u osmansko vrijeme, ne prije prve polovine 16. stoljeca, a smatra se da su u tom kraju zivjeli vojnici janjicari - zemberdzije.

    Bijeljina, grad u Semberiji, spominje se prvi put u vrijeme Osmanskog Carstva 1634. god. kao sjediste kadiluka.  Evlija Celebi ostavio zapis: Kasaba Bijeljina je vojvodaluk (i) pasin domen (hass) na teritoriju zvornickog sandzaka (...) Ta kasaba nalazi se na vrlo plodnom i zitorodnom velikom polju koje obiluje travom i vodom.  Ona ima pet mahala, sa pet stotina lijepih, daskom pokrivenih kuca, prizemnih i na sprat.  U svakoj kuci ima ziva voda.  U bascama na hiljade divnih pticijih melodija osvjezavaju ljudsku dusu  i okrjepljuje covjecije zdravlje.  Od svih dobrih kuca je veliki odzak Alipase Cengica, koji je pokriven rubinskim i crvenim crijepom.  To je dobar dvor (...) tako da mu u svoj Bosni nema ravna.  U blizini tog saraja nalazi se jedan gaj u kome se ogromna stabla uzdizu do neba (...) Klima je prijatna i tu ima svakovrsnog voca koje je na glasu.

   foto 24.jpg (21068 bytes)

    Bijeljinsko utvrdjenje sastojalo se od sarampova - hendeka, odnosno rova sa palisadama (parmakluk) oko kamenih objekata: dzamije sultana Sulejmana Drugog i hamama koji je bio kraj dzamije.  Osim toga, tu su bile i dvije spahijske kule nastale u 17. stoljecu.  Austrijanci su u septembru 1716. god. napali Bijeljinu, ciji su stanovnici pruzili jak otpor.  Kako nisu imali tvrdjave, branili su se iz dzamije i hamama koji su bili ozidani od tesanog kamena.  Neprijatelj je topovima znatno ostetio obje te zgrade.  A jednu je spahijsku kulu lagumom djelomicno razorio, a drugu ostetio.  Bijeljina je tada pala pod vlast Austrije, koja je grad napustila tek 1739. godine, poslije jos jednog austro-osmanskog rata.  Poslije ponovnog uspostavljanja osmanske vlasti u Bijeljini opet nije bio sagradjen utvrdjeni grad nego je onaj sarampov obnovljen,  Takav je sarampov bio i u Janji.  Za vrijeme osmanske uprave Bijeljina je bila poznata po velikom broju trgovaca i obrtnika raznih specijalnosti.  Godine 1868. Bijeljina je spojena telegrafskom zicom sa Tuzlom i Sarajevom.

Bijeljinu je u vrijeme srpsko-osmanskog rata 1876./87. god. opsjedale jedinice srbijanske drinske vojske.  Ta drinska vojska (20.000 pripadnika) najprije je zauzela Mali Zvornik i Sakar, a zatim je preko Bujuklica ade presla na ovu stranu i napala Bijeljinu.  Zahvaljujuci jakom otporu i dobroj organizaciji Bosnjaka i osmanske vojske, srbijanske jedinice pretrpjele su gubitke i morale su se povuci neobavljena posla.

staridoc.jpg (25263 bytes)

 Najstariji sigurni pomen naselja Bijeljina nalazi se u jednom dokumentu Dubrovackog arhiva na latinskom jeziku u zbirci Lamenta de foris, tom 20, pagina 71. Dan 3. mart 1446. god

interface_dio3.jpg (2411 bytes)

interface_dio3.jpg (2411 bytes)

interface_dio3.jpg (2411 bytes)

interface_dio3.jpg (2411 bytes)

interface_dio3.jpg (2411 bytes)

interface dio4.jpg (8992 bytes)

bbws.jpg (5407 bytes)

[ Home ] [ Sign GBook ] [ View GBook ] [ E-Mail ] [ Search ] [ Dodaj URL ] [ MaliOglasi

Contact Us for additional information or comments.
Copyright 1998-2000 Bijeljina.cc.  All rights reserved.

www.bijeljina.cc is a registered trademark and the Bijeljina.cc logo are trademarks of Faruk's BlueDesign Comp.