strana: 1 2 3

Bijeljina se prvi put pominje 1446. godine.

    Od Zvornika je kroz Bijeljinu prolazio srednjovjekovni put koji je isao za Macvu, Mitrovicu i Hok.

    Franjovacki samostan Svete Marije, u poljima, u okolini Bijeljine spominje se 1514. god.

    Tom razdoblju pripadaju trinaest stecaka, od kojih su dva dekorisana, a na cetiri se nalaze fragmentarno citljivi napisi.U zaseoku Mitrovicima, selo Gornji Dragaljevac, na dva lokaliteta nalaze se tri stecka, od kojih jedan ukrasen motivima biljne stilizacije i predstavom zivotinje i prenijet na zgradu dragaljevacke osnovne Skole.

    U tursko doba, zupa Bijeljine pripada nahiji Koraj.  Kao sjediste kadiluka pominje se 1634 godine.

    Za razdoblja austrijske okupacije i u ratu 1876. godine, grad je veoma nastradao.  

    Od islamskih sakralnih objekata, posebno se istice Sultan-Sulejmanova ili Atik-dzamija, zanimljiva po tome sto njen minaret ima dva serefeta.  Sagradjena je na temeljima starije, prije 1566. godine sagradjene istoimene dzamije, koja je bila tesko ostecena u napadu austrijske vojske 1716. godine i sve do 1739. godine je koristena kao crkva.  Nakon obnove, 1893. godine spada medju ljepse i prostranije sakralne islamske gradjevine u BiH.

    Muhamed Nedzihi-Pasina dzamija sagradjena je 1839/1840. 

    Manje objekat sa drvenim minaretom, Salihbegovica dzamija, potice iz 1875/76 godine.

    Hrpica dzamija ima kameni minaret.

    Pravoslavni manastir sa crkvom Svete Trojice, nalazi se na izvoru rjecice Tavne, 18 km od Bijeljine.  Prvi put se pominje 1548. godine.

    Bijeljina jedan od ljepsih i najbogatijih gradova Bosne i Hercegovine.  Kao plodan ravnicarksi grad cini jedan od centara za proizvodnju i trgovinu hranom.

    Prepoznatljiva je po prostranom centralnom trgu, ciju ljepotu uvecava prijatan ambijent Gradskog parka.

    Bogati fond Narodne biblioteke, osnovane 1932. godine, cini oko 100.000 naslova.

    Muzej Semberije osnovan je 1970. godine sa posebnim osvrtom na bogata arheoloska nalazista na tlu Semberije.Cuvena je ljekovita banja Dvorovi, u selu Dvorovi, 6 km od Bijeljine.  U sklopu ljecilista izgradjen je i otvoreni bazen, olimpijskih razmjera koji se puni termalnom i pitkom vodom.

    Termalna voda banje Dvorovi, cija je temeperatura visa od 38 stepeni C, tretira se kao hipertermalna voda i pomaze u ljecenju raznih koznih oboljenja, nekih oblika ekcema i postreumatskih stanja.

    Izvanredne uslove za kupanje i ribolov pruza desna obala Drine, pred njen utok u Savu.

    Prema resultatima popisa iz 1991 godine, u opstini Bijeljina je zivjelo ukupno 96.796 stanovnika, od toga 30.007 (31%) Muslimana, 57.110 (59%) Srba i 9.679 (10%) ostalih. 

    Nazalost, Bijeljina je ostala bez svojih dzamija, koje su srusene, od 30.000 Muslimana, danas u Bijeljini nije ostalo ni nekoliko stotina.