Ako se uzme u obzir konfuzija
u poslijeratnoj BiH tacne podatke o broju povratnika tesko je izracunati, priznaje se u
najnovijem izvjestaju Medjunarodne grupe za krize (ICG). Uspjesno provodjenje Dejtonskog
mirovnog sporazuma zavisi od toga koliko ce clanice medjunarodne zajednice, bez rizika od
obnove sukoba, uraditi na postepenom smanjivanju obaveza prema nasoj zemlji, navodi ICG u
materijalu o izbjeglicama koji je pripremljen u saradnji sa brojnim sluzbenicima Ureda
visokog predstavnika, Odjela za rekonstrukciju i povratak izbjeglica (RRTF), misije UN u
BiH (UNMBIH), UNHCR i OSCE. Konkretno, u istocnom dijelu Republike Srpske znacajan broj
povratnika zabiljezen je u opstinama Foca, Visegrad, Trnovo, Han-Pijesak, Kalinovik,
Rogatica, Sokolac, Zvornik, Pale, Trebinje, Nevesinje i Zepa. Ovo podrucje ukljucuje sela
Kozja Luka, Kopaci, Jelec, Vragolovi, Medjedja, Pozega, Laze, Kukavica, Kratina, Izbisno,
Ustikolina, Jezero, Turovi, Dubista i Tjentiste. U, kako se navodi, najekstremniju
tvrdolinijasku oblast - Srebrenicu uskoro se ocekuje povratak stotinu porodica. U
Bijeljinu se vratilo 315 porodica Bosnjaci se vracaju i u sjeverni dio RS, tacnije u Banju
Luku, Prnjavor, Derventu, Doboj, Prijedor, Teslic, Modricu. U Bijeljinu su se poceli
vracati Hrvati i Bosnjaci. U izvjestaju ICG pise da se u ovaj grad prosle godine vratilo
315 bosnjackih porodica, dok je jos 150 voljno da se vrati svojim domovima. U Janju se
vratilo oko 65 porodica. Na podrucju Doboja izbjeglice se vracaju na 22 lokacije,
ukljucujuci oko 100 porodica koje se su vratile u centar grada. Bosnjaci se vracaju i u
centar Teslica, te u okolna mjesta - Memic Brdo, Stenjak, Barici, Gomjenica, Ruzevici,
Rajseva i Kamenica. Hrvati se vracaju u svoja predratna sela Komusina i Studenci. Blizu
Modrice Bosnjaci se vracaju u Srnavu, Pecnik, Kuznjacu, Cardak, Garevac, Turice i
Tramosnicu. U podrucje oko Prijedora veliki broj spontanih povratnika registrovan je u
Novom i Dubici. U podrucjima sa bosnjackom vecinom Srbi se vracaju u Gorazde, Sarajevo,
Sanski Most, Maglaj, Grahovo, Kljuc, Bihac i Travnik. Najbolji dokaz uspjesnog
ozivotvorenja napora medjunarodne zajednice u smislu povratka izbjeglica je, prema stavu
ICG, Drvar. U gradu koji je prije rata bio gotovo sto posto srpski, a tokom rata sto posto
hrvatski, danas zivi oko 70 odsto Srba. Tako je Drvar postao prva opcina gdje je de facto
promjena u politickoj kontroli ostvarena kroz povratak izbjeglica. Proces povratka
nastavlja se u centralnoj BiH - Jajcu, Ahmicima, Travniku, Novom Travniku i u Busovacu.
Takodje, broj povratnika Bosnjaka i Hrvata povecao se u podrucju pod kontrolom hrvatskih
tvrdolinijasa u zapadnoj Hercegovini - Stolac i Glamoc. "Podatke o povratcima
prikupljaju tri razlicite organizacije: UNHCR, OHR/RRTF i SFOR. Uz to svaka od ovih
organizacija koristi drugaciju metodologiju za prikupljanje podataka o povratku i svaka ce
otvoreno potvrditi da su podaci nepotpuni. S obzirom na poteskoce u prikupljanju tacnih
statistickih podataka, ovi brojevi se ne trebaju uzeti kao apsolutne brojke, nego ih treba
smatrati relativnim indikatorima trendova povratka. UNHCR bazira brojke na izvjestajima sa
terena, RRTF se bazira na “prethodnom iskustvu”, izvjestaji SFOR-a na podacima
od njihovih patrola koje ne pokrivaju cijelu zemlju. Predstavnici bosanske vlasti tvrde da
se od 1. septembra prosle do 1. maja 2000. godine vise od 30.000 Srba, Hrvata i Bosnjaka
vratilo u svoje prijeratno prebivaliste (podatak iz intervjua sa predsjednikom FBiH Ejupom
Ganicem i predstavnicima Federalnog ministarstva za socijalna pitanja, raseljene osobe i
izbjeglice). Relativni podaci tri organizacije Prema SFOR-ovim procjenama, izmedju 1.
januara i 30. aprila zabiljezeno je 12.579 manjinskih povrataka, dok je u istom periodu
prosle godine registrovano 3.438 (podaci Minority Returns 2000 - Update, 4. maj 2000.),
ICG smatra da su ovi nepotpuni podaci daleko ispod zeljenog nivoa, ali da u poredjenju sa
prethodnim godinama povratak predstavlja znacajan i pozitivan trend koji bi trebalo
ohrabriti svim mogucim sredstvima. Pravi razlog povratka izbjeglica su nestrpljenje
izbjeglica; novi efikasniji pristup medjunarodne zajednice; promjene u psihologiji
vecinske i manjinske populacije. Bitan faktor su novi imovinski zakoni, kao i naglasak
RRTF na vladavini prava. Delozacije sa izbjeglicke imovine su se pokazale uspjesnim. Tako
je u maju ove godine u FBiH delozirano 205 porodica, a u RS 163 (interni dokument UNMBiH).
Od pocetka provodjenja imovinskih zakona ukupno je do kraja februara u FBiH obavljeno
4.882 delozacije. Iako su u RS izvrsene samo 424 delozacije ovaj broj se brzo povecava jer
se delozacije izvrsavaju i u “nedodirljivim” mjestima: Banja Luka, Bijeljina,
Foca, Visegrad i Pale.
Dk. OMERAGIC
