Bijeljina:
Ministri u kucama,
Romi u supama!
Svima koji su prije rata dolazili u
Bijeljinu, ili bar putovali do bazena u susjednim Dvorovima, poznata je prica o bogatstvu
bijeljinskih Roma. Uobicajenu predrasudu o statusu ovih gradjana rusile su luksuzne romske
kuce i lokali. Danas vise stotina romskih porodica koje su se vratile u Bijeljinu ne mogu
ni do svojih kuca ni do lokala. Prema podacima Centra za zastitu ljudsklih prava veliki
broj romskih kuca uopste se ne koristi za stanovanje, ali vlasnicima nije dozovljeno da
usele. Primjeri da se kuce radije koriste za drzanje stoke, kukuruza, za smjestaj drva
najbolje govore o statusu domicilnih Roma u Bijeljini. Placanje useljenja
Bijeljinski Romi moraju platiti useljenje u vlastitu kucu. Ugovorima koje zakljucuju sa
aktuelnim korisnicima obavezuju se da ce za povrat kuce platiti nekoliko hiljada maraka.
Posebnu tezinu ovog ponasanja prema bijeljinskim Romima daje cinjenica da se ugovori
zakljucuju posredstvom advokata. Jedan od njih je Milenko Popovic iz Bijeljine, kaze
prof. dr. Nedjo Milicevic, direktor Centra za zastitu prava manjina. Praksu uzurpiranja
romske imovine koju provodi lokalno stanovnistvo u stopu prate i organi vlasti Republike
Srpske. U romskim kucama u Bijeljini smjestena je Uprava za
obavjestajno-bezbjednosne poslove RS, Vojni sud, Vojno tuzilastvo, Pogranicna policija,
Komanda 2. korpusa, Zavod za izdavanje udzbenika i, da ironija bude veca, Ministarstvo za
izbjegla i raseljena lica RS. Vlasnici objekata nakon povratka u Bijeljinu borave u
iznajmljenim supama i garazama, ili su podstanari u neuslovnim sobama za koje placaju
visoke zakupnine, a neki, jednostavno, zive pod najlonskim satorima. Evidentna krsenja
humanitarnih prava u Bijeljini bila su povod da Centar za zastitu manjina uputi pisma
Miloradu Dodiku, premijeru Republike Srpske, i Sredoju Novicu, ministru za unutrasnje
poslove RS, od kojih traze postivanje ustavnosti i zakonitosti te postivanje prava manjina
za bijeljinske Rome. U pismima iste sadrzine naglasava se cinjenica da drzavni organi RS i
cetiri godine nakon Dejtonskog sporazuma koriste za svoj smjestaj privatne kuce, dok
njihovi vlasnici zive u katasrofalnim uslovima. Neshvatljivo je, navodi se dalje u pismu,
da vlasnici iz mizernog smjestaja uz velike zakupnine sa stotinjkak metara odstojanja
gledaju u svoje prazne kuce i u njima stoku, poljoprivredne masine ili drva. Prosto
je neshvatljivo da kucu u privatnom vlasnistvu izbjeglice koristi Ministarstvo za
izbjeglice RS, iako mu je jedina funkcija upravo to da u takve kuce vraca izbjeglice i
raseljena lica, kaze se, izmedju ostalog, u pismima premijeru Vlade RS, ministru,
MUP-u RS. Prica o izdajicama Iako bijeljinski slucaj predstavlja drastican
primjer krsenja prava manjina, Bijeljina nije jedino podrucje gdje Romi imaju tretman
gradjana drugog reda. Najcesci metod diskriminacije ogleda se u preispitivanju uloge
bosanskih Roma u nedavnoj proslosti. On pocinje pitanjem - gdje su i na cijoj su strani
bili proteklog rata, a nerijetko zavrsava pricom o izdajicama. Desava se to ljudima koji
nikad nisu vodili svoje ratove, niti su imali svoju vojsku, a cesto su mobilisani u tudju.
Centar za zasititu prava manjina, prema rijecima Nedje Milicevica, zabiljezio je krsenja
gradjanskih prava Roma u selu Janjina i na podrucju Zavidovica! |
|